Znanstveno istraživački projekti:
Od 2007 Institut za poljoprivredu i turizam Poreč ima 4 znanstvena projekta odobrena za financiranje od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske.
2. Znanstveni projekt: 147-1782133-0453: „Ekološki prihvatljiv uzgoj povrća u krškim područjima“
3. Znanstveni projekt: 147-1470497-3034: „Valorizacija selektivnih oblika turizma u održivom razvoju ruralnih prostora“
4. Znanstveni projekt: 147-0000000-3605: „Karakterizacija autohtonih sorti maslina u Istri“
Naslov projekta: Razjašnjavanje sortne tipičnosti vina i maslinovih ulja od hrvatskih domaćih sorti / Unravelling the varietal TYPIcity of wines and olive oils from CROatian native varieties
Akronim: TYPICRO
Natječaj i šifra projekta: Uspostavni istraživački projekt, UIP-2014-09-1194
Projekt financira: Hrvatska zaklada za znanost i Institut za poljoprivredu i turizam
Trajanje projekta: 3 godine, 01.07.2015. - 30.06.2018.
Područje projekta: biotehničke znanosti, poljoprivreda
Voditelj projekta: dr. sc. Igor Lukić, znanstveni suradnik, Institut za poljoprivredu i turizam, tel.: 052 408 327, e-mail: igor@iptpo.hr
Institucija nositelj: Institut za poljoprivredu i turizam, K. Huguesa 8, 52440 Poreč
Ustanove - suradnici:
- Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split;
- Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka;
- Fondazione Edmund Mach, San Michele all'Adige, Italija
SAŽETAK PROJEKTA
Koncept sortne tipičnosti vina i maslinovog ulja izučavan je iznimno rijetko i djelomično. Postoji veliki nedostatak objektivnih spoznaja, posebno u slučaju hrvatskih proizvoda. Projekt TYPICRO nastoji kroz kombiniranu uporabu različitih suvremenih metoda, tehnika i pristupa razjasniti, te utvrditi objektivne i mjerljive nositelje i pokazatelje sortne tipičnosti vina i maslinovih ulja od hrvatskih domaćih sorti. Odabrati će se tipični uzorci te će se definirati tipične senzorne karakteristike i deskriptori od strane profesionalnih certificiranih senzornih ocjenjivača. Izraditi će se novi obrazac za kvantitativno deskriptivno senzorno ocjenjivanje tipičnosti. Uzorci tipičnih vina i maslinovih ulja od domaćih i introduciranih sorti biti će podvrgnuti detaljnom kemijskom profiliranju i kvantifikaciji pomoću mikroekstrakcije na čvrstoj fazi uz plinsku kromatografiju-spektrometriju masa (HS-SPME-GC-MS) za hlapljive spojeve arome, te tekućinske kromatografije visokog razlučivanja s detekcijom nizom dioda (HPLC-DAD) za fenole. Uzorci će se senzorno ocijeniti kvantitativnom deskriptivnom analizom. Rezultati će biti obrađeni kemometrijskim metodama. Prototipski proizvodi domaćih sorti biti će podvrgnuti dubinskoj metabolomskoj i olfaktometrijskoj (AEDA s GC-O) analizi u svrhu identifikacije novih spojeva, te određivanja hijerarhije hlapljivih sastojaka odnosno njihovog relativnog doprinosa tipičnoj aromi. Očekivani rezultati uključuju određivanje tipičnog kemijskog sastava i senzornih svojstava sortnih vina i maslinovih ulja od domaćih i introduciranih sorti, utvrđivanje fizikalno-kemijske osnove i nositelja senzorne tipičnosti, utvrđivanje biljega sortnog podrijetla za diferencijaciju između tipičnih proizvoda od domaćih i introduciranih sorti, određivanje nepromjenjivih osobina i pokazatelja sortnog podrijetla unatoč unutarsortnoj varijabilnosti, te određivanje unutarsortnih razlika. Kroz niz poljskih i proizvodnih tehnoloških pokusa identificirati će se tehnološki čimbenici koji doprinose isticanju i očuvanju tipičnosti. Biti će ispitan stupanj prepoznatljivosti tipičnih domaćih vina i ulja među stručnjacima, znalcima i proizvođačima. Rezultati ovog projekta predstaviti će se kroz niz javnih predavanja, konferencija i radionica, te će biti objavljeni u međunarodno relevantnim znanstvenim časopisima.
Više o projektu pročitajte na WEB stranici
Projekt WINETWORK bio je odobren na natječaju ISIB-02-2014: Closing the research and innovation divide: the crucial role of innovation support services and knowledge exchange. Ukupan budžet projekta iznosi 1.999.471,75 EUR, od čega Institut dobiva 90.687,50 EUR. Projekt je u 100%-tnom iznosu financiran sredstvima Europske unije putem Obzor 2020 programa za istraživanja i inovacije, ugovor broj 652601.
U projekt je bilo uključeno 11 partnera iz 7 država EU (Francuska, Italija, Španjolska, Hrvatska, Portugal, Njemačka i Mađarska). Djelatnici Instituta za poljoprivredu i turizam uključeni u projekt su dr. sc. Marijan Bubola (koordinator projekta na Institutu), dr. sc. Danijela Poljuha, dr. sc. Danijela Janjanin i Kristina Diklić, mag. ing. agr.
Projekt WINETWORK bio je zasnovan na suradnji i transferu inovativnih znanja između vodećih vinogradarsko-vinarskih regija Europe, s ciljem povećanja produktivnosti, kompetitivnosti i održivosti sektora. Tijekom tri godine 11 partnera iz 10 vinogradarskih regija te sedam europskih zemalja (koje predstavljaju više od 90% vinogradarsko-vinarske proizvodnje u EU) surađivat će s ciljem razmjene i širenja znanja i iskustva na temu suzbijanja dvije značajne bolesti u vinogradarstvu, bolesti drva i zlatne žutice vinove loze. Ove se bolesti posljednjih godina sve više šire u praksi i tako pričinjavaju velike ekonomske štete vinogradarskoj proizvodnji u EU.
Znanstvenici i proizvođači u raznim regijama istraživali su različite inovativne pristupe u suzbijanju ovih bolesti. Temelj projekta činila je interakcija između dvije međunarodne znanstvene radne grupe koje su bile osnovane u sklopu projekta (jedna na temu bolesti drva i druga na temu zlatne žutice), deset stručnih radnih grupa koje se sastoje od petnaestak stručnjaka iz područja vinogradarstva u svakoj regiji koja je uključena u projekt te deset stručnih posrednika (po jedan u svakoj regiji). Kroz ove radne grupe prikupit će se, sintetizirati, podijeliti i naširoko rasprostraniti najbolje proizvođačke prakse i rezultati istraživanja iz područja suzbijanja bolesti drva i zlatne žutice vinove loze. Ovakvim sveobuhvatnim pristupom omogućen je višesmjerni transfer znanja i rezultata.
Provedbom projekta poboljšao se protok informacija i znanja između znanstvenika i proizvođača, povećat će se razmjena iskustava između europskih zemalja, a razvijena je široka baza akademskog i praktičnog znanja.
Partneri na projektu bili su:
-
Institut Français de la Vigne et du Vin, Francuska (vodeći partner)
-
Université de Reims Champagne-Ardenne, Francuska
-
Euroquality, Francuska
-
Vinidea, Italija
-
Società Italiana di Viticoltura ed Enologia, Italija
-
Fundación Empresa-Universidad Gallega, Španjolska
-
Instituto Galego da Calidade Alimentaria, Španjolska
-
Institut za poljoprivredu i turizam, Hrvatska
-
Associação para o Desenvolvimento da Viticultura Duriense, Portugal
-
Ministerium für Umwelt, Landwirtschaft, Ernährung, Weinbau und Forsten Rheinland-Pfalz, Njemačka
-
Eszterházy Károly Főiskola, Mađarska
Više o projektu možete pronaći na službenim web stranicama projekta WINETWORK
Sažetak projekta
- Zakonodavno i regulatorno: Unatoč redovitim revizijama, postojeći regulatorni okvir nije potpun ili dovoljno učinkovit u sprječavanju poznatih i novih vrsta prijevare. OLEUM će razviti niz mogućih rješenja za pomoć EU i međunarodnim regulatorima i kreatorima politike za poboljšanje regulatornih standarda.
- Analitičko: OLEUM će revidirati postojeće analitičke metode za provjeru kvalitete maslinovog ulja i otkrivanje prijevare utvrđivanjem nedostataka i poboljšanjem njihove izvedbe i učinkovitosti (npr. poboljšanje metodologije za senzorsko ocjenjivanje poboljšavanjem ponovljivosti i razvijanjem kvantitativnog postupka kao podrške, poboljšanje osjetljivosti i upotrebljivosti analize, smanjenje vremena i troškova analize). Projekt će imati za cilj identifikaciju novih analitičkih markera za otkrivanje nezakonitih mješavina, mjerenje svježine maslinovog ulja i kvalitete na kraju roka trajanja, kao i za praćenje sukladnosti s oznakom zemljopisnog podrijetla.
- Usklađivanje i koordinacija: OLEUM će predložiti poboljšanja u međunarodnim propisima, uključujući potencijalne nove metode i referentne materijale i promovirati će transfer tehnologije široj analitičkoj zajednice. Web-dostupna i razumljiva Baza podataka OLEUM pohranjivati će utvrđene informacije o postojećim i novim praksama prijevare te o istraživanjima nastalima u okviru OLEUM kao i iz postojećih pouzdanih, ali fragmentiranih izvora.
- Povjerenje potrošača i tržišta: OLEUM će poboljšati povjerenja potrošača i tržišta u proizvode od maslinovog ulja razvojem jednostavnih, pouzdanih i proaktivnih višedioničkih strategija diseminacije kako bi se sačuvao imidž maslinovog ulja na globalnoj razini. Strategija će obuhvatiti ciljanu komunikaciju prema javnosti te prijenos znanja i širenja tehničkih informacija industriji, znanstvenoj zajednici i regulatornim tijelima.
-
ALMA MATER STUDIORUM -UNIVERSITA DI BOLOGNA - UNIBO, Italija (vodeći partner, koordinator projekta)
-
AGENCIA ESTATAL CONSEJO SUPERIOR DE INVESTIGACIONES CIENTIFICAS - CSIC, Španjolska
-
JRC -JOINT RESEARCH CENTRE EUROPEAN COMMISSION – JRC, Belgija
-
FERA SCIENCE LIMITED – FERA, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske
-
UNIVERSITA DEGLI STUDI DI UDINE – UNIUD, Italija
-
L'INSTITUT DES CORPS GRAS – ITERG, Francuska
-
ARISTOTELIO PANEPISTIMIO THESSALONIKIS – AUTH, Grčka
-
UNIVERSITA DEGLI STUDI DI PERUGIA – UNIPG, Italija
-
EUROFINS ANALYTIK GMBH – EUROFINS, Njemačka
-
UNIVERSITAT DE BARCELONA – UB, Španjolska
-
EUROPEAN FOOD INFORMATION COUNCIL – EUFIC, Belgija
-
STICHTING EFFOST – EFFoST, Nizozemska
-
LABLICATE GMBH – Lablicate, Njemačka
-
UNIVERZA NA PRIMORSKEM UNIVERSITA DEL LITORALE – UP, Slovenija
-
NESTEC SA – NESTEC, Švicarska
-
ULUSAL ZEYTIN VE ZEYTINYAGI KONSEYIBASKANLIGINA – UZZK, Turska
-
SMART ASSAYS BIOTECHNOLOGIES LTD - Smart Assays, Izrael
-
CONSEJO NACIONAL DE INVESTIGACIONES CIENTIFICAS Y TECNICAS (CONICET) - CONICET , Argentina
-
CHINA NATIONAL RESEARCH INSTITUTE OF FOOD AND FERMENTATION INDUSTRIES SOE – CNRIFFI, Narodna Republika Kina
-
INSTITUT ZA POLJOPRIVREDU I TURIZAM – IPTPO, Hrvatska
Više o projektu možete naći na službenim stranicama projekta OLEUM
AKRONIM: WELLNESS ISTRA
Operation number: OP13.4.1.01.0008.04.
Contract NO: SI-HR-1-1-010/4
Trajanje projekta: 24 mjeseca
Vremenski period: 01.10.2009. – 30.09.2011.
Glavni partner na projektu: Općina Piran
Voditelj projekta u Institutu: mr.sc. Ninoslav Luk
Projektom se zajednički razvija ekološka wellness destinacija – ISTRA, na temelju načela održivog razvoja te boljeg iskorištavanja postojećih prirodnih i kulturnih resursa regije i tipičnih autohtonih proizvoda i kuhinje. S integracijom tipičnih proizvoda seoskih gospodarstava, kuhinje, prirodne i kulturne baštine i spa centara možemo povećati konkurentnost međudržavne regije i privući posjetitelje iz cijelog svijeta, a ne samo iz okolnih država, te istovremeno očuvati identitet stanovništva regije.Wellness nisu samo toplice i spa centri; primarni fokus ove djelatnosti je promocija zdravlja, zdrave prehrane, aktivnog odmora, duhovne i fizičke relaksacije, a intenzivnije uključivanje kulturne baštine i prirodnih vrijednosti te autentičnih turističkih proizvoda i usluga povećava doživljaj.
Integralna održiva ponuda koju ćemo razviti kroz ovaj projekt temeljit će se na raznolikosti kao i na kvaliteti ponuđenih usluga. Podizanje kvalitete u turizmu je izuzetno teška zadaća, ponajviše zbog velike konkurencije. Kroz ovaj projekt ćemo razviti i osigurati zajedničke minimalne standarde kvalitete s ciljem da u našoj međudržavnoj regiji ponudimo čim veću kvalitetu proizvoda.
Za više informacija možete kontaktirati mr. sc. Ninoslava Luk-a na e-mail: ninoslav@iptpo.hr
EU projekt M.O.R.E. - Market of Olive Residues for Energy ( Tržište rezidua maslina u funkciji obnovljivih izvora energije )
Call: TRENELECS IEE 2004 – 2008 TYPE 1/ 2
Contract NO: EIE/07/273/S12.466853
Trajanje projekta: 30 mjeseci
Vremenski period: 01.11.2007. – 30.04.2010.
Glavni partner na projektu: ARE Liguria SpA - Regional Energy Agency of Liguria
Završni voditelj projekta u Institutu: mr.sc. Ninoslav Luk
Institut za poljoprivredu i turizam bio je jedan je od 6 partnera na EU projektu "M.O.R.E" financiranom iz EU programa „Intelligent Energy – Europe“ (IEE). Osnovni cilj projekta "M.O.R.E." bio je ispitati korištenje ostataka nastalih u proizvodnji maslinovog ulja kao obnovljivog izvora energije. Cilj ovog projekta odnosio se na stvaranje i razvoj stabilnog tržišta za korištenje ostataka / komina / nakon prerade maslina prvenstveno u energetske svrhe. Temelj rada na projektu definirao se kroz provođenje specifične obuke i aktivnosti osvješćivanja nositelja maslinarske proizvodnje. Aktivnosti razmjene iskustava i analiza bile su usredotočene na definiranje metodologije za prepoznavanje najboljih rješenja u smislu opsega, primijenjene tehnologije, troškova i vještina upravljanja kominama maslina, kako bi se udovoljilo stvarnim potrebama maslinarske proizvodnje u različitim zemljama Europe. Projekt "M.O.R.E" uključivao je pet maslinarskih europskih zemalja, i to: Italiju, Španjolsku, Grčku, Sloveniju i Hrvatsku, odnosno institucije i organizacije predstavnike tih zemalja povezane u partnerstvo.
Za sve dodatne i informacije o projektu, te brošuru, možete kontaktirati mr.sc. Ninoslava Luka na e-mail:ninoslav@iptpo.hr
IPA/EFRR PROJEKTI SLO - HR 2007 - 2013
Naziv projekta:
Putevima Malvazije istarske
AKRONIM: MALVASIA TOURISTRA
Operation number: OP13.4.1.03.0008
Contract NO: SI-HR-3-1-08
Trajanje projekta: 17 MJESECI
Vremenski period: 14.01.2014. - 17.06.2015.
Glavni partner na projektu: Institut za poljoprivredu i turizam
Voditeljica projekta: dr.sc. Sanja Radeka
SAŽETAK PROJEKTA:
Jedan od tradicionalnih i tržišno najvažnijih poljoprivrednih proizvoda Istre je vino, od čega najveći značaj ima autohtona sorta Malvazija istarska. O proizvodnji i trženju Malvazije, kao jednog od glavnih tipičnih lokalnih poljoprivrednih proizvoda, uvelike ovisi održivi razvoj te rješavanje specifičnih problema poljoprivrede i gospodarstva, te s njima neodvojivo povezanog turizma, odnosno agroturizma, u pograničnom ruralnom području.
Cilj projekta je integracija vina Malvazije istarske, u zajednički prekogranični turistički proizvod, sa ciljem doprinosa započetim strategijama promocije zajedničkog brenda Istre kao specifične prekogranične turističke destinacije. Navedeno će se postići kroz karakterizaciju i evaluaciju vina Malvazije (definiranje različitih tipova, stilova vina Malvazije: svježa – mlada, zrela, macerirana, barikirana, arhaična, desertna…., fizikalno-kemijskih svojstva, specifičnosti i raznolikosti), uz optimizaciju i standardizaciju tehnologije proizvodnje i ispitivanja mogućih učinaka vina Malvazije na ljudsko zdravlje. Malvazija istarska će biti neposredno uključena u prekogranični turistički proizvod na osnovi analize postojeće eno-gastronomske ponude, uz isticanje dodane vrijednosti. Projekt će zasigurno doprinijeti gospodarskom i društvenom razvoju, odnosno razvoju turizma i ruralnog područja Istre jer podrazumijeva i podupire eksploataciju njenih prirodnih dobara kroz razvoj novih zajedničkih integriranih proizvoda i usluga te njihov zajednički marketing i promociju, i potiče održivi razvoj (ruralnog) turizma temeljen na identitetu prekogranične regije Istre. Projekt teži poboljšanju prepoznatljivosti Istre, jačanju utjecaja turizma u manje frekventnim dijelovima prekograničnog područja, promovira prekograničnu poslovnu suradnju na razini jačanja suradnje između istraživačkih organizacija i zajednički prijenos znanja, te uspostavlja prekograničnu mrežu suradnje na više razina (proizvođači vina Malvazije, različite udruge proizvođača, nositelji turističke ponude, istraživačke organizacije), doprinosi uspostavljanju i ujednačenom razvoju jedinstvenog prostora, kao i zajedničkom promicanju Istre na tržištu EU.
Za više informacija možete kontaktirati dr.sc. Sanu Radeka na e-mail: sanja@iptpo.hr
Naziv projekta:
Organizacija sustava izravne prodaje poljoprivrednih proizvoda korištenjem internet tehnologije
AKRONIM: OSIPPPIT
Operation number: OP13.4.1.03.0019
Contract NO: SI-HR-3-1-19
Trajanje projekta: 17 MJESECI
Vremenski period: 14.01.2014. - 17.06.2015.
Glavni partner na projektu: Institut za poljoprivredu i turizam
Voditelj projekta: dr.sc. Milan Oplanić
SAŽETAK PROJEKTA:
Globalno tržište poljoprivrednih proizvoda zasićeno je jeftinim proizvodima masovne, industrijske proizvodnje, često nedovoljno poznatog načina uzgoja, čiji je osnovni cilj maksimizacija dobiti, nerijetko i na štetu same kvalitete tih proizvoda. Takva kretanja najviše pogađaju mala i srednja poljoprivredna gospodarstva koja se nisu u mogućnosti zadovoljavajuće tehnološki modernizirati i specijalizirati, ne mogu proizvesti dovoljno velike količine pojedinih proizvoda čime bi na sebe vezali određene veletrgovce i veće potrošače, a također nemaju prostora za snižavanje proizvodnih troškova kako bi bili cjenovno konkurentni.
Imajući u vidu značaj koji mala i srednja poljoprivredna gospodarstava imaju na upravljanje i održivi razvoj ukupnog ruralnog prostora, sociološku, ekološku i kulturološku ulogu u njegovu očuvanju, jasno je da je jedan od najvažnijih zadataka agrarne politike, posebice na mediteranskom području, iznaći nove mogućnosti i izvore dohotka za opstanak te skupine dionika poljoprivrednog sektora.
Jedno od rješenja u takvoj situaciji je izravna prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda korištenjem informatičkih tehnologija odnosno interneta. Izravnu prodaju karakterizira neposredan kontakt proizvođača, u ovom slučaju poljoprivrednih gospodarstava, i kupaca, u ovom slučaju krajnjeg potrošača poljoprivrednog proizvoda. Budući da u ovakvom obliku trgovinske razmjene ne sudjeluju posrednici, odnosno prekupci, ostvaruje se obostrano povoljniji uvjeti: proizvođači imaju mogućnost ostvariti više prodajne cijene, veći ukupni dohodak, manja su kolebanja prodajnih cijena, proizvodi se za unaprijed poznatog kupca, veća je uposlenost na gospodarstvu i slično. Kupce na ovakvu kupnju motivira svježina i veća kvaliteta proizvoda, osobni kontakt sa proizvođačem, neposredan uvid u tehnologiju i način proizvodnje, visoka razina međusobnog povjerenja i slično.
Zadaća ovog projekta je osmisliti i pokrenuti sustav izravne prodaje poljoprivrednih proizvoda koji će se temeljiti na specijaliziranoj, interaktivnoj web aplikaciji. Njenim korištenjem poljoprivrednim proizvođačima će biti moguće svakodnevno oglašavati ponudu vlastitih poljoprivrednih proizvoda i njihovih osnovnih obilježja (vrsta, izgled i kvaliteta popraćena foto dokumentacijom, količina, cijena, način plaćanja, mogućnosti dostave itd.) dok će kupci imati mogućnost pretraživanja ponude po određenim kriterijima (lokacija proizvođača, cijena, način dostave i slično). Nakon izvršene pretrage i izbora proizvoda provodi se postupak kupnje koja se može ostvariti neposrednim kontaktom proizvođača i kupca ili putem ovlaštenog zastupnika u prodaji.
Za više informacija možete kontaktirati dr.sc. Milana Oplanića na e-mail: milan@iptpo.hr
Naziv projekta:
Očuvanje prirodne baštine – Revitalizacija voćnih vrsta karakterističnih za područje Istre
Contract NO: SI-HR-3-2-001
Trajanje projekta: 20 MJESECI
Vremenski period: 18.12.2014. - 17.09.2015.
Glavni partner na projektu: Univerza v Ljubljani-Biotehniška fakulteta
SAŽETAK PROJEKTA
Položaj Istre zajedno s klimatskim čimbenicima omogućuje uspješno uzgajanje vinove loze, maslina i smokava, a osim toga i vrste voća, kao što su badem, žižula, nar, obična planika, obični koprivić i drugih rijetkih vrsta (npr. oškoruša, dud, nešpola), koje bi potencijalno mogle povećati šarolikost proizvodnje te obogatiti turističku ponudu. Nekada su te vrste voća bile prilično rasprostranjene, a u posljednje vrijeme susreću se vrlo rijetko. Spomenute vrste voća na području Istre nisu morfološki ni botanički opisane, podataka o biodiverzitetu tih vrsta u Istri također nema. Revitalizaciju uzgoja spomenutih vrsta voća pak možemo smatrati i tržišnom nišom, zahvaljujući sadržaju biološki aktivnih molekula, kao što su: antioksidansi, vitamini, esencijalne masne kiseline, koje bi se mogle dobro iskoristiti u prehrambenoj industriji i farmaciji. U predloženom projektu rad će biti usredotočen na sljedećih pet vrsta voća: badem, žižula, nar, kao stare poznate vrste voća na području Istre. Uz to fokus će se dati i na običnu planiku i obični koprivić, kao samonikle vrste voća na tom području. Plodovi tih biljaka imaju različite biološke učinke i upravo zato nam se čini smisleno obnoviti i proširiti uzgoj tih vrsta biljaka u slovenskoj i hrvatskoj Istri te pripremiti proizvode s prehrambenom i ljekovitom vrijednošću.
Osnovni ciljevi predloženog projekta povezani su s popisom stanja, oživljavanjem uzgoja te predstavljanjem i promocijom izabranih manje prepoznatljivih sredozemnih kultura, oživljavanje tradicionalnog korištenja voća u kuhinji i eksperimentalni razvoj novih proizvoda s dodanom vrijednošću, osvješćivanje javnosti o njihovoj ulozi, jačanjem regionalnoga identiteta i biološke raznolikost te potencijalnih ekonomskih učinaka prvenstveno u turizmu i ugostiteljstvu na području cjelokupne Istre.
- Cilj predloženog projekta jest popis stanja badema, žižule, nara, običnog koprivića i obične planike na području slovenske i hrvatske Istre, koje ćemo predstaviti široj javnosti u publikacijama, radionicama, na seminarima i internetu.
- Priprema tehničke dokumentacije o genetskim izvorima i morfološkoj karakterizaciji predstavljat će osnovu za daljnje aktivnosti na području očuvanja prirodne baštine, unapređenju osviještenosti o zaštiti prirodnih izvora te potaknuti aktivnosti povezane s očuvanjem biološke raznolikosti i pokrajinske šarolikosti.
- Na području prekogranične regije namjeravamo potaknuti interes za uzgoj starih vrsta voća. Promocijski nasadi žižule i nara nudit će prostor za promocijske i obrazovne manifestacije. Lokalno stanovništvo namjeravamo upoznati s mogućnostima nasada starih vrsta voća na napuštenim poljoprivrednim zemljištima, u okolici domova, vrtova te na kraju krajeva u parkovima i drugim urbanih dijelovima.
- S projektnim aktivnostima koje su vezane na definiranje prehrambene vrijednosti plodova i ekstrakata namjeravamo istaći različite mogućnosti uporabe plodova i drugih dijelova biljaka.
- Spomenute sredozemne kulture dopunjavaju se maslinom i smokvom kao tipičnim sredozemnim kulturama, zbog čega je u okviru projekta predviđena zajednička provedba promocijskih i obrazovnih sklopova, kojima želimo javnost upoznati sa značajem uzgoja spomenutih vrsta voća i mogućim prodorima na tržište i u turističku ponudu.
Za više informacija možete kontaktirati dr.sc. Deana Bana na e-mail: dean@iptpo.hr
ERDF MED PROGRAMME 2014 -2020
Naziv projekta:
Models of Integrated TOurism in the MEDiterranean
Operation number: ERDF-1M-MED
Contract NO: 1M-MED14-10
Trajanje projekta: 12 MJESECI
Vremenski period: 30.06.2014. - 30.07.2015.
Glavni partner na projektu: Vodeći partner je Regija Toskana (Department of Tourism Promotion and Development)
Program:
Partneri na projektu:
- CNR-IBIMET, Toskana, Italija
- Girona University, Katalonija, Španjolska
- Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč, Hrvatska
- ANETEL, Cipar
- NECSTouR (udruženje 13 mediteranskih regija: Alentejo, Algarve, Provence-Alpes-Côte d'Azur, Emilia Romagna, Puglia, Tuscany, Umbria, Veneto, Piedmont, Catalunya, Islas Baleares, South Aegean Islands, Istra
Upravni odjel za turizam Istarske županije sudjelovao je u projektu u svojstvu savjetodavnog tijela.
CILJ PROJEKTA
Opći cilj projekta bio je promicanje integriranog modela upravljanja pomorskim i obalnim turizmom na Mediteranu unaprjeđenjem kvalitete podataka, informacija, proizvoda i usluga te politika koje se odnose na sektor turizma, što se planira postići korištenjem sustava pokazatelja za održivi turizam.
Projekt je podržavalo EU Agendu za održivi i konkurentni europski turizam i Integriranu pomorsku politiku kreiranjem dostupnog sustava podataka kojim će se doprinijeti kvalitetnom donošenju odluka i poboljšanju upravljanja turizmom na Mediteranu.
Očekivani rezultat projekta bile je izrada Akcijskog plana za pomorski i obalni turizam na Mediteranu na temelju zajedničke metodologije razvijene kroz rad na projektu.
Za više informacija možete kontaktirati dr.sc. Kristinu Brščić na e-mail: kristina@iptpo.hr
Koordinator provedbe projekta u Institutu: dr.sc. Barbara Sladonja
Tijekom 2013. godine u sklopu europske mreže COST - European Cooperation in Science and Technology (Europska mreža za suradnju u znanosti i tehnologiji) unutar kategorije Food and Agriculture (Hrana i poljoprivreda) pokrenut je COST projekt FA1303 Sustainable control of grapevine trunk diseases (Održiva kontrola bolesti drva vinove loze). U projektu je uključeno 20 država iz Europske unije, a s Instituta za poljoprivredu i turizam su u radu projekta uključeni dr. sc. Marijan Bubola i Danijela Janjanin, dipl. ing. agr. Bolesti drva su trenutno najveća prijetnja vinogradima kako u Europi, tako i u svijetu te je intenzitet njihovog napada iz godine u godinu u stalnom porastu. Nedavno je u Europi zabranjena uporaba nekih fungicida koji su se koristili u svrhu zaštite vinove loze od ovih bolesti te je posljedično nastala potreba za razvojem novih, održivih alternativa za upravljanje ovim bolestima. Budući da prethodno u Europi nije postojao koordiniran pristup u istraživanju ovih bolesti, javila se potreba za osnivanjem mreže znanstvenika koji će se baviti ovom problematikom, što je rezultiralo prijavom ovog projekta. Cilj projekta je umrežavanje znanstvenika i stručnjaka iz raznih dijelova Europe koji se bave ovom problematikom u svrhu boljeg razumijevanja bolesti drva vinove loze kako bi se stekla nova znanja o raširenosti ovih patogena, interakciji vinove loze i patogena, ekologije organizama koji napadaju drvo vinove loze i kako bi se razvili novi protokoli upravljanja i pristupi u biološkoj kontroli ovih bolesti. Ovaj COST projekt okuplja vodeće multidisciplinarne istraživače i institucije koje se bave ovim područjem, kako bi se predložile nove preporuke za upravljanje bolestima drva vinove loze i kako bi Europa postala svjetski lider u istraživanju bolesti drva vinove loze, u svrhu očuvanja vinograda. Nova znanja će biti promovirana u nastojanju da se poveća poznavanje, informiranost i svijest ove problematike širenjem informacija krajnjim korisnicima, javnim tijelima koji se tiču vinogradarske proizvodnje te široj javnosti.
VIP / ISTRAŽIVAČKO RAZVOJNI PROJEKTI
Dr. sc. Milan Oplanić pokrenuo je projekt "GIS za upravljanje maslinarskom proizvodnjom", odobren od Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske, u svojstvu VIP projekta. Geografski informacijski sustav (GIS) koristi računala, programsku opremu (software) i ljude kako bi upravljao, analizirao i prikazivao podatke i njihov geografski aspekt. Koristeći GIS, podaci se prikazuju i analiziraju u grafičkom obliku, odnosno na interaktivnoj karti, te time omogućavaju poljoprivrednicima i poljoprivrednim proizvođačima da imaju konstantan pregled svih kultura koje su zasadili ili zasijali po svojim katastarskim česticama.
Za sve dodatne informacije o ovom iznimnom projektu, te za informacije bitne za predugovaranje novog projekta GIS obrade Vaših poljoprivrednih površina obratite se dr. sc. Milanu Oplaniću na e-mail:milan@iptpo.hr
U suradnji sa poljoprivrednom Zadrugom „Agroistra“ iz Pule početkom 2008. godine započeo je projekt "Razvoj robne marke „Istarski mladi krumpir“. Projekt je poduprt i financiran od strane Ministarstva poljoprivrede Republike Hrvatske u iznosu od 70 %, te Istarske županije u iznosu od 30 % sredstava namijenjenih za realizaciju projekta. Nosilac projekta bio je Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču, a voditelj projekta i osoba zadužena za koordinaciju nakon završetka projekta bio je dr. sc. Dean Ban. Ideja za pokretanje projekta proizašla je iz problema s kojima se odavno susreću proizvođači mladog krumpira uglavnom na području južne Istre gdje su locirani i najveći proizvođači tog povrća. Problem je bio kako naći prepoznatljivost njihovog poljoprivrednog proizvoda na tržištu. Rezultati su se odrazili na značajnom povećanju prodaje istarskog mladog krumpira, putem novo stvorene robne marke "ISKRO - Istarski mladi krumpir" S novom robnom markom Istarski mladi krumpir našao je stabilno i prepoznatljivo mjesto na tržištu.
Za sva dodatne informacije o projektu, za brošuru, te za informacije oko predugovaranja sličnog projekta, možete se obratiti voditelju projekta dr. sc. Deanu Banu na e-mail:dean@iptpo.hr
Projekt:
"Primjena rane defolijacije u svrhu povećanja kvalitete grožđa i vina"
Voditelj: dr.sc. Marijan Bubola
Trajanje: 13.11.2012. – 12.11.2014.
Karakteristika: Projekt odobren od strane Vijeća za istraživanja u poljoprivredi (VIP), koje djeluje u sklopu Ministarstva poljoprivrede
Ovim projektom istražen je jedan novi pristup u obavljanju defolijacije vinove loze, koji se posljednjih nekoliko godina u svijetu uvelike istražuje i primjenjuje, a sastoji se u odstranjivanju oko šest listova po mladici prije početka cvatnje, što je ranije i intenzivnije u odnosu na standardnu tehniku defolijacije.
Ciljevi ovog projekta bili su utvrditi kako rana defolijacija u zoni grozda utječe na prinos i komponente prinosa (masa bobice, broj bobica po grozdu, masa grozda, broj grozdova po trsu, prinos po trsu i hektaru), na zaraženost grozdova sivom plijesni, na kvalitetu grožđa (udio šećera i ukupne kiselosti, pH vrijednost, udio ukupnih antocijana i ukupnih fenola kod crnih sorata te spojeva primarne arome kod Malvazije istarske), na fizikalno-kemijski sastav vina (ukupni i pojedinačni antocijani, intenzitet boje i ukupni fenoli kod crnih sorata te aromatski spojevi kod Malvazije istarske) te na senzornu ocjenu vina.
Istraživanje su provedena na sortama Teran, Malvazija istarska, Merlot i Cabernet Sauvignon (na području Istre) te na Plavcu malom (na području Dalmacije), kod proizvođača koji s vinima izlaze na tržište.
Rana defolijacija se usporedila sa standardnim tehnikama proizvodnje za svaku pojedinu sortu u proizvodnim uvjetima gdje se ona uzgaja. Istraživanjem će se utvrditi i razlika u utrošku radne snage između rane defolijacije i standardnih tehnika proizvodnje te provesti analiza troškova i koristi (cost-benefit) u svrhu ocjene ekonomske opravdanosti primjene rane defolijacije.
Projektom su potvrđena očekivanja da se defolijacijom pred cvatnju blago smanjuje prinos kod većine sorti uslijed slabije oplodnje i smanjenog porasta bobice, ali da je grožđe u konaćnici kvalitetnije, odnosno da imati veći udio šećera, ukupnih antocijana i ukupnih fenola kod crnih sorata te spojeva primarne arome kod Malvazije istarske te da vino kod tretmana rane defolijacije ima bolje senzorne karakteristike od kontrolnog tretmana. Kad se uzme u obzir smanjenje prinosa grožđa, utrošak radne snage i povećanje kvalitete vina, potvrđeno je da je primjena rane defolijacije opravdana kod proizvodnje vina visoke kvalitete koja na tržištu mogu postići višu cijenu u odnosu na vina redovne kvalitete te da će rana defolijacija biti posebice interesantna za one proizvođače koji takva vina žele imati u svojoj ponudi.
Ukupna vrijednost projekta iznosila je 98.465,00 HRK, a njegovo financiranje osigurano je od strane Vijeća za istraživanja u poljoprivredi (Ministarstva poljoprivrede) u iznosu od 66.465,00 HRK, OPG-a Pilato iz Lašići u iznosu od 7.000,00 HRK, A.T.C.-a d.o.o. iz Koreniki u iznosu od 5.000,00 HRK, Agrolagune d.d. iz Poreča u iznosu od 10.000, HRK te Udruge Agroemonia (Grad Novigrad) u iznosu od 10.000,00 HRK.
Projekt:
„Agronomsko i ekonomsko vrednovanje konsocijacije maslina - dalmatinski buhač“
Voditelj projekta: dr.sc. Marin Krapac
Trajanje:01.01.2013. – 01.01.2015.
Karakteristika: Projekt odobren od strane Vijeća za istraživanja u poljoprivredi (VIP), koje djeluje u sklopu Ministarstva poljoprivrede
Preuzmi brošuru
Tradicija uzgoja masline i dalmatinskog buhača u konsocijaciji na području mediteranskog dijela Hrvatske, napustila se sredinom prošlog stoljeća. Uzgojem ovih dviju kultura u konsocijaciji na istoj su se površini brali plodovi masline, ali i cvjetovi buhača, dok je biljka buhača imala prirodno, no znanstveno neistraženo, repelentno djelovanje na štetnike u masliniku. Razlog nestanka ove prakse je prelazak na konvencionalni sustav zaštite, razvoj kemijske industrije i sintetskih piretroida, koji su zamijenili piretrin dobiven ekstrakcijom cvijeta buhača. Stoga danas takvu konsocijaciju gotovo da i ne susrećemo. Iz tih razloga danas se uzgoj masline i ne može zamisliti bez redovitog i adekvatnog planiranja kemijske zaštite masline od štetočinja. Maslinu napada preko 250 štetočinja, a samo se dio njih redovito javlja čineći značajne ekonomske štete (Žužić et al, 2001.). Najznačajniji štetnici masline na našem području su maslinin moljac (Praysoleae Bern.) i maslinina muha (Bactroceraoleae Rossi), a rasprostranjeni su u svim područjima uzgoja masline na Mediteranu i šire. U pojedinim godinama mogu uzrokovati značajne gospodarske štete, što se odnosi na prinos, kakvoću ploda, te konačno i na kakvoću ulja kod uljnih sorti, odnosno maslina za jelo. Stoga, najčešća mjera zaštite maslina od štetnika podrazumijeva tretiranje maslinika klasičnim kemijskim insekticidima. Današnji trend u poljoprivrednoj proizvodnji, kako bi se smanjilo onečišćenje okoliša, rezidui pesticida, te što manje kontaminiralo plodove maslina, kreće se u pravcu ekološkog sustava gospodarenja i korištenju alternativnih, ekološki prihvatljivih načina suzbijanja štetnika na maslinama.
Jedna od tih mjera bila je i cilj ovog projekta, odnosno utvrditi mogućnost zaštite masline od štetnika sadnjom buhača između maslina, koji će djelovati kao repelent ili korištenjem prirodnog pripravka na bazi piretrina koji se dobije ekstrakcijom cvijeta dalmatinskog buhača. Iz tog razloga bilo bi interesantno u maslinarsku proizvodnju, koja je u Hrvatskoj u ekspanziji, ponovo aktivirati ovu konsocijaciju ako se ona u istraživanju pokaže efikasnom, obzirom da je ekološki iznimno prihvatljiva. Nažalost, ova se konsocijacija više ne susreće u maslinicima na našoj obali iako ona predstavlja kulturno i tradicijsko nasljeđe. U sklopu projekta posadit će se ogledno pokazni nasad ove konsocijacije koji će poslužiti za edukaciju maslinara, ali služit će i kao turistička zanimljivost na tom području.
Cilj ovog istraživanja bio je poljskim pokusom i ekonomskim pokazateljima utvrditi komponente prinosa biljke masline i buhača u konsocijaciji maslina-dalmatinski buhač, te utjecaj biljke buhača i ekstrakta buhača na brojnost populacije maslininog moljca i maslinine muhe i/ili ostalih štetnika i kukaca koji će se utvrditi u odnosu na klasična kemijska sredstva u maslinarskoj proizvodnji. Ujedno, na osnovi agronomskih parametara i tržno-ekonomske analize utvrđena je profitabilnost ovakve konsocijacije u uvjetima jadranske Hrvatske. Sljedeći cilj bio je organizirati i podignuti demonstracijsko - ogledni nasad konsocijacije maslina - buhač na oko 1.500 m2 površine za edukaciju poljoprivrednika u ovoj proizvodnji, te demonstraciju turistima kao kulturno i tradicijsko nasljeđe u cilju proširenja turističke ponude.
Ukupna vrijednost projekta iznosila je 213.000,00 HRK, a njegovo financiranje bilo je osigurano od strane Vijeća za istraživanja u poljoprivredi (Ministarstva poljoprivrede) u iznosu od 140.000,00 HRK, Istarske županije u iznosu od 20.000,00 HRK, Grada Poreča u iznosu od 20.000,00 Općine Kršan u iznosu od 21.000,00 HRK, Općine Kaštelir - Labinci u iznosu od 10.000,00 HRK, te Grad Pula u iznosu od 2.000,00 HRK.
Projekt
Neposredno nakon ekstrakcije iz ploda masline, djevičansko maslinovo ulje je mutni sok čijumutnost uzrokujususpendirane čvrste čestice biljnog tkivai vegetabilne vode. Ulja mogu zadržati svoju mutnost nekoliko tjedana pa čak i do nekoliko mjeseci prije nego se u potpunosti izbistre prirodnim taloženjem. U međuvremenu, enzimi i mikroorganizmi iz čestica biljnog tkiva i vegetabilne vode mogu narušiti kvalitetu djevičanskih maslinovih ulja olakšavajući hidrolizu ili ubrzavajući oksidaciju skladištenog ulja. Navedeno u konačnici često dovodi do pojave nepoželjnih mirisa, među ostalima i specifičnog neugodnog mirisa „po uljnom talogu“. Da bi se izbjegli spomenuti problemi, djevičanska maslinova ulja potrebno je nakon prerade izbistriti. Prema dosadašnjoj proizvođačkoj praksi, ulje se prije punjenja u boce skladišti u visokim tankovima kako bi se čestice biljnog tkiva i vegetabilne vode istaložile na dno, a zatim se pretače, što znatno usporava izlazak gotovog proizvoda na tržište. U novije vrijeme, filtracija se uvodi u proces prerade djevičanskih maslinovih ulja s ciljem brže finalizacije proizvoda čistog i bistrog izgleda. Međutim, i tijekom filtracije može doći do kvalitativnih i kvantitativnih promjena u sastavu koje se mogu odraziti na kvalitetu ulja. Utjecaj filtracije na sastav i senzorska svojstva djevičanskih maslinovih ulja slabo je istražen te se dosadašnje znanstvene spoznaje temelje većinom na laboratorijskim postupcima filtracije, što ne odgovara u potpunosti uvjetima u proizvodnji, a istraživanja su većinom provedena na uljima španjolskih i talijanskih sorti. Rezultati istraživanja o kvaliteti i trajnosti filtriranih maslinovih ulja u laboratorijskim uvjetima kontradiktorni su, pa tako pojedini izvori navode filtraciju kao postupak kojim se produžuje vijek trajanja ulja zbog uklanjanja vegetabilne vode i čestica plodova maslina, dok drugi smatraju da upravo spomenute čestice osiguravaju bolju stabilnost proizvoda.
Ciljevi ovog projekta bili su, u proizvođačkim uvjetima, utvrditi kako filtracija djevičanskih maslinovih ulja utječe na njihova senzorska svojstva, kvalitetu, sastav i nutritivnu vrijednost te utvrditi kako korištenje filtracije u tehnologiji dorade utječe na trajnost i postojanost kvalitete ovih ulja tijekom skladištenja. Navedeno je bilo istraženo na uljima dviju gospodarski značajnijih sorti maslina u Istri, Istarskoj bjelici i Buži, koja imaju različite senzorske i nutritivne profile, te na temelju dobivenih rezultata doneseni su zaključci o opravdanosti i prihvatljivosti uključivanja ovog postupka u tehnologiju dorade djevičanskih maslinovih ulja.
Ukupna vrijednost projekta iznosila je 123.127,00 HRK, a njegovo financiranje bilo je osigurano od strane Vijeća za istraživanja u poljoprivredi (Ministarstva poljoprivrede RH) u iznosu od 98.127,00 HRK, Istarske županije u iznosu od 20.000,00 HRK te "Oleum Maris" d.o.o. iz Vodnjana u iznosu od 5.000,00 HRK.
Projekt
Hrvatska se odlikuje vrijednim i raznovrsnim genofondom masline koji je nedovoljno istražen. Ovo se podneblje kroz povijest pokazalo izuzetno važnim za razvoj i očuvanje sorti maslina, s posebno izraženom biološkom raznolikošću. Biološka raznolikost maslina danas se u svijetu intenzivno istražuje molekularnim metodama (genotipizacija analizom mikrosatelita-ponavljajućih sekvenci DNA), koje su se pokazale objektivnim, točnim i reproducibilnim.
U Hrvatskoj, međutim ne postoji potpuna i standardizirana baza podataka hrvatskih sorti maslina koja pruža informacije o njihovim genetskim profilima. Mikrosatelitni profili mnogih sorti maslina nisu poznati, a postojeći profili nisu usklađeni, što ih čini međusobno neusporedivima te se na temelju postojećih podataka ne mogu dobiti relevantne informacije niti razriješiti izraženi problemi u denominaciji sorti (homonimi i sinonimi), kontroli sadnog materijala, dokazivanju autentičnosti i sljedivosti maslinovog ulja te održivom upravljanju nacionalnim genetskim resursima. Za uspostavljanje takve baze potrebno je usklađivanje, provjera ispravnosti i dosljednosti postojećih podataka te njihova nadopuna.
Glavni ciljevi ovog projekta bili su formirati konsenzus listu mikrosatelitnih biljega za genotipizaciju hrvatskih sorti maslina, razriješiti problem sinonima i homonima u nazivu sorti te na taj način doći do informacije o broju uzgajanih autohtonih i introduciranih sorti u Hrvatskoj, uspostaviti web bazu podataka na hrvatskom i engleskom jeziku u kojoj će biti dostupne usklađene i jednoznačne informacije o mikrosatelitnim profilima autohtonih sorti masline s cijelog prostora Hrvatske i povezati je s postojećom i aktivnom hrvatskom bazom podataka o biljnim genetskim izvorima te osigurati njenu dostupnost i vidljivost te mogućnost nadogradnje tijekom narednog perioda od najmanje 5 godina, u cilju povećanja prepoznatljivosti i valorizacije hrvatskog poljoprivrednog potencijala masline.
Ovakva dvojezična web baza podataka, bazirana na molekularnoj karakterizaciji hrvatskih sorti maslina, u kojoj bi bile dostupne informacije o genetskom (mikrosatelitnom) profilu hrvatskih sorti pružila bi vrijednu informaciju o jedinstvenim genetskim resursima kojima Hrvatska raspolaže. Zamišljena kao lako dostupna i jednostavna, omogućila bi maslinarima, proizvođačima sadnog materijala te nacionalnoj i međunarodnoj znanstvenoj i stručnoj zajednici, izravan pristup svim relevantnim podacima te pružila uvid u vrijednu biološku raznolikost sorti masline u Hrvatskoj. Doprinijela bi i javnoj svijesti o nekim manje poznatim sortama te prepoznatljivosti i razvoju poljoprivrednog potencijala kroz razvoj novih brendova sortnih ulja autohtonih hrvatskih sorti.
Ukupna vrijednost projekta iznosila je 177.000,00 HRK, a njegovo financiranje bilo je osigurano od strane Vijeća za istraživanja u poljoprivredi (Ministarstva poljoprivrede RH) u iznosu od 157.000,00 HRK i Istarske županije u iznosu od 20.000,00 HRK.
Projekt:
Ekološka poljoprivreda je poseban sustav proizvodnje hrane i ostalih produkata, a podrazumijeva strogo kontroliran proces od početka (npr. izbor sjemena) pa do krajnjeg proizvoda i njegovog pakiranja. Potražnja za ekološkim proizvodima u svijetu i kod nas raste, kao i udio obradivih površina pod ekološkom proizvodnjom u odnosu na ukupne obradive površine. No, u Hrvatskoj se još uvijek radi o relativno malim površinama, manje od 2,5% površina (Eurostat, 2015) se vodi pod ekološkom proizvodnjom.
U ekološkoj proizvodnji mogu se koristiti samo propisani pripravci koji nemaju štetnog utjecaja na okoliš. Mnogi pripravci koji se u ekološkoj poljoprivredi koriste za poboljšavanje plodnosti tla ili kao sredstva za zaštitu od štetnika rezultat su iskustva proizvođača te se prenose generacijski i imaju uporište u narodnoj predaji. Među najčešće preporučivanim i spominjanim pripravcima je vodeni ekstrakt (iscrpina) koprive. Premda se radi o pripravku koji se vrlo često spominje, znanstveno utemeljenih istraživanja njegove učinkovitosti bilo kao insekticida ili gnojiva ima vrlo malo, a rezultati studija su često vrlo kontradiktorni. Još manje informacija se može naći o mehanizmima djelovanja takvih pripravaka te njihovom kompleksnom djelovanju na biljku.
Obzirom na vrlo rijetke znanstvene studije u kojima se istraživao učinak koprive ciljevi ovog projekta bili su: (1) Odrediti varijabilnost u sastavu i djelatnim tvarima u vodenom ekstraktu koprive ovisno o podrijetlu herbe, duljini ekstrakcije te udjelu herbe u otopini (2) Utvrditi učinak pripravka koprive na pojavu i brojnost štetnika, plodnost tla, morfološka i fizološka svojstva, sadržaj nutritivnih i ne-nutritivnih spojeva te komponente prinosa graha mahunara (3) Razviti standardizirane procedure za ekstrakciju i primjenu pripravka koprive kao sredstva za zaštitu bilja i gnojiva u uzgoju povrća (4) Upoznati zainteresiranu javnost s rezultatima istraživanja i mogućnostima korištenja pripravka koprive te doprinijeti razvoju ekološke poljoprivrede te konkurentnosti proizvodnje povrća.
Ukupna vrijednost projekta iznosila je se oko 230.000,00 kn, od čega je 160.000,00 kn odobrilo Vijeće za istraživanja u poljoprivredi, 20.000,00 kn sufinancira Istarska županija, a oko 50.000,00 kn će osigurati Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Projekt
Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, u sjevernoj i južnoj Istri tijekom 2014. godine zabilježeno je ekstremno kišno razdoblje, što je zasigurno pridonijelo veoma povoljnim uvjetima za razvoj većine uzročnika biljnih bolesti na maslini. Duža razdoblja suvišne vlage u tlu, s druge strane, mogu prouzročiti ugušenje korijena, djelomičnu ili potpunu defolijaciju ili sušenje lišća, pa i čitavih stabala. Smatra se da je količina oborina od 120-130 mm suvišna za maslinu, koja općenito mnogo bolje podnosi sušu nego višak vlage u tlu. Osim toga, u posljednje vrijeme slijedom suvremenih uzgojnih praksi (npr. intenzivnim uzgojem u vrlo gustom sklopu, navodnjavanjem i intenzivnom folijarnom prihranom) također može doći do smanjenog vigora i otpornosti stabala te ujedno do lakše zaraze biljaka. U posljednjih nekoliko godina na maslinama u Istri sve je više pojava koje su nepoznate čak i iskusnim maslinarima, a stručnjaci i znanstvenici na njih ne mogu dati odgovore koji bi bili empirijski utemeljeni.
S obzirom na gospodarsku važnost masline, moguće je reći da su bolesti te kulture u Republici Hrvatskoj općenito dosad relativno slabo istraživane. Uzročnici sušenja masline u Hrvatskoj uglavnom su nepoznati i nisu bili predmet sustavnih znanstvenih istraživanja. Može se pretpostaviti da klimatske promjene i promjene u tehnologiji proizvodnje masline dovode do pojave ili porasta značenja novih, do sada nepoznatih ili relativno slabo poznatih bolesti u proizvodnji. Bolesti koje se u različitim krajevima svijeta opisuju kao najvažnije na maslini u Hrvatskoj ili uopće nisu utvrđene ili do sada uslijed njih nisu zabilježene veće štete. Osim porasta značaja za Hrvatsku novih ili do sada manje važnih bolesti, intenzivno podizanje novih nasada i globalna trgovina sadnim materijalom predstavlja rizik od širenja karantenskih ili stranih invazivnih biljnih parazita i štetnika.
U Istri je tijekom posljednjih nekoliko godina zabilježen sve veći broj slučajeva djelomičnog ili potpunog sušenja stabala masline. Oko te pojave vežu se različita objašnjenja i teorije, no pojava nije sustavno istražena. Nije poznato da li su takvi slučajevi posljedica abiotskih čimbenika, jesu li vezani uz biljne patogene, kao niti da li postoji zajednički uzrok ili uzročnik takvih pojava. Spoznaja uzroka sušenja masline ključna je u osmišljavanju prikladnih mjera zaštite. Ukoliko je riječ o biljnim bolestima, utvrđivanje uzročnika prvi je korak u izradi strategije zaštite u okviru održive i tehnološki napredne proizvodnje maslina u Istri. Uz učinkovite mjere zaštite, kakvoća i količina proizvodnje masline u Istri može se povećati, rizici u proizvodnji mogu se smanjiti, a proizvođači mogu biti upoznati s mogućim novim problemima i načinima njihove kontrole.
U okviru predloženog projekta planira se istražiti pojava sušenja masline u Istri. U zahvaćenim područjima u Istri, u maslinicima te na izdvojenim stablima na kojima su vidljivi simptomi sušenja grana, uzorkovati će se biljni materijal za utvrđivanje uzroka i uzročnika bolesti. Uzorci će se skupiti po terenu u četiri maslinogorja: bujsko-umaško, porečko-vrsarsko, rovinjsko i vodnjansko-pulsko. Pregledi i sakupljanje uzoraka obuhvatiti će različita uzgojna područja masline, različita podneblja, odnosno različite tipove tla, sortiment, mikroklimatska područja te stabla različite starosti u različitim sezonama, odnosno u različito godišnje doba. Dijagnoza će se za pojedine uzročnike bolesti izvršiti u laboratorijima. Na terenu će se istovremeno s dijagnostikom patogena pratiti klimatski i pedološki podaci (temperatura, vlaga, oborine; pH tla kao i količina N, P i K). Vodit će se posebna briga o evidenciji i pohrani sakupljenih podataka s terena kao i onih dobivenih u laboratorijskom radu kako bi se nakon završetka projekta isti mogli na kvalitetan način sustavno podastrijeti svim za rezultate zainteresiranim stranama.
Osnovni cilj projekta je utvrditi uzroke ili uzročnike sušenja masline na području Istre.
Specifični ciljevi projekta jesu utvrđivanje vrsta patogena koji će biti utvrđeni u uzorcima masline, praćenje simptomatologije na stablima ovisno o vrsti nađenog mogućeg uzročnika sušenja te praćenje geografske raširenosti nađenih mogućih uzročnika sušenja masline u Istri. U kasnijoj fazi projekta (II. faza), u specifične ciljeve projekta ubraja se dokazivanje patogenosti utvrđenih mogućih uzročnika bolesti te provjera Koch-ovih postulata u kontroliranim uvjetima. U posljednjoj fazi projekta, cilj je s rezultatima i spoznajama upoznati proizvođače maslina, udruge maslinara, javnost, stručnjake i znanstvenu zajednicu. Uz edukaciju, cilj projekta je i osmišljavanje prikladnih mjera zaštite od sušenja masline.
Ukupna vrijednost projekta je 182.000,00 kn od čega je 140.000,00 kn odobrilo Vijeće za istraživanja u poljoprivredi, 20.000,00 kn će sufinancirati Istarska županija, 10.000,00 Grad Vodnjan-Dignano, 10.000,00 kn Općina Marčana, 2.000,00 kn Općina Grožnjan i Grad Novigrad.
Projekt
Površine poljoprivrednog zemljišta se konstantno smanjuju kao posljedica urbanizacije, procesa erozije, klimatskih promjena i sl.. Kao rezultat toga nameće se potreba primjene zahvata koji će omogućiti postizanje odgovarajućih prinosa uz održanje visoke razine plodnosti tla. Konvencionalna proizvodnja industrijske rajčice u Istri, zbog ograničenih površina koje su dostupne proizvođačima, podrazumijeva skoro pa monokulturu uz intenzivnu upotrebu mineralnih gnojiva. Takvim sustavom proizvodnje dolazi do opadanja plodnosti tla osobito u pogledu fizikalno-kemijskih te biogenih svojstava. Osim toga, učestala i prekomjerna primjena mineralnih gnojiva može uzrokovati eutrofikaciju vodenih ekosistema i time negativno utjecati na okoliš. Najveće površine pod industrijskom rajčicom nalaze se u dijelu Istre na kojem prevladava crvenica „Terra rossa“ i poznat je kao „Crvena Istra“. Prirodne karakteristike crvenice povezane su s niskom razinom organske tvari, ali i nedovoljnom količinom biološki dostupnog fosfora. Fosfor je, naime, bitan biogeni element neophodan za optimalnu kvalitetu plodovitog povrća, te ima pozitivan utjecaj na sadržaj likopena. Organska tvar u tlu, ima snažan utjecaj na kemijske, fizikalne i mikrobiološke aspekte plodnosti tla i u optimalnim odnosima doprinosi prinosu i kvaliteti povrća.
Kako bi se osigurala održivost proizvodnje rajčice na crvenici te unaprijedila produktivnost i kvaliteta nužna su nova rješenja i suvremeni tehnološki postupci. Kao jedno od mogućih rješenja primjena je arbuskularnih mikoriznih gljiva (AMG, eng. AMF) uz istovremenu primjenu organskog gnojiva. Arbuskularne mikorizne gljive pružaju obećavajuće rezultate kako za održivu poljoprivrednu proizvodnju tako i za nutritivne potrebe čovjeka. AM simbioza utječe na usvajanje fosfora, koji iako može biti prisutan u tlu u većim količinama, biljkama je slabo dostupan, zahvaljujući vrlo slaboj topljivosti Fe, Al ili Ca-fosfata. Također, AMG pozitivno utječu i na usvajanje ostalih makro i mikroelemenata. Time one mogu pozitivno djelovati i na kvantitativne i kvalitativne parametre biljke i plodova rajčice. Međutim, mineralna gnojidba ima negativan efekt na mikorizne gljive i općenito uzrokuje smanjenje mikrobiološke biomase tla kao i njegove enzimatske aktivnosti. S druge pak strane organska gnojidba djeluje upravo suprotno te između ostalog može povećati sporulaciju nekih AMG vrsta. U posljednje vrijeme razvijen je cijeli niz dehidriranih i peletiranih organskih gnojiva s visokim udjelom lako pristupačnih hranjiva te jednostavnih za primjenu. Stoga držimo da bi kombinacija arbuskularnih mikoriznih gljiva i organskog gnojiva, omogućila manju upotreba mineralnih gnojiva u proizvodnji industrijske rajčice uzgajane na crvenici, bez negativnog utjecaja na prinos, a uz pozitivne učinke na kakvoću ploda i biogena svojstva tla.
Stoga, glavni cilj projekta je poboljšanje prinosa i kvalitete plodova industrijske rajčice uz održavanje (i unapređenje) plodnosti tla. Specifični ciljevi ovog projekta su: (1) Utvrditi utjecaj primjene AMG i gnojidbe na rast, razvoj, komponente prinos i kvalitetu rajčice. (2) Utvrditi utjecaj primjene AMG i gnojidbe na usvajanje i korištenje P i ostalih makro i mikro hranjiva u biljci te na aktivnost enzima u tlu. (3) Definirati parametre optimizirane gnojidbe i njihovu ekonomsku opravdanost.
Ukupna vrijednost projekta je 156.500,00 kn od čega je 136.500,00 kn odobrilo Vijeće za istraživanja u poljoprivredi, a 20.000,00 kn će sufinancirati Istarska županija.
BILATERALNI PROJEKTI
Projekt:
„Karakterizacija sorti Teran i Refošk na osnovu ampelografskih, genetičkih i enoloških svojstava”
Voditeljica projekta: dr.sc. Sanja Radeka
Trajanje projekta: 01.01.2012. – 31.12.2013.
Karakteristika: Bilateralni znanstveno - istraživački projekt Hrvatska – Slovenija
Cilj ovog projekta je opisati sorte Teran i/ili Refošk na osnovu genetičkih, ampelografskih, te enoloških svojstava kako bi se utvrdilo da li se radi o istoj ili o različitim sortama čime će se razriješiti problem imenovanja i razjasniti genetski odnos Teran i Refošk sorti/genotipa uzgojenih u hrvatskoj i slovenskoj Istri. Usporedbom sa svjetskim sortama Refosco i Terrano grupa omogućiti će se utvrđivanje njihove genetske povezanosti. Sorte Teran i/ili Refošk mogli bi biti različiti tipovi ili bi mogli biti različite sorte, iako su kod njih opažene fenotipske sličnosti. Uzgajaju se većinom u obalnom području Slovenije (vinogradarska područja Kras i Kopar), U Hrvatskoj (Istra) i u Italiji (Regija Friuli – Venecija). Tijekom stoljeća, u različitim dijelovima Istre, sorte su dobile različita imena i sinonime od kojih su najpoznatija i najčešće upotrebljavana Refošk, Teran, Teranovka, Istarski Refošk, Refosco penduncolo roso. U hrvatskom dijelu Istre proizvodi se vino sorti Teran i Refošk od različitog sadnog materijala podrijetlom iz Slovenije i Italije. U vinogradarskoj regiji Kras u Sloveniji vino PTP Teran proizvodi se od sorte Refošk i obilježeno je tradicionalnom oznakom zemljopisnog podrijetla, a ujedno se proizvodi i vino Refošk.
U 2015.-oj godini, Institut za poljoprivredu i turizam ugovorio je rad na još jednom bilateralnom projektu. Cilj projekta bio je pridonijeti implementaciji ekološkog pristupa u zaštiti bilja, na načelu konsocijacije stabla masline i dalmatinskog buhača. U sklopu bilateralnog projekta bio je predviđen jedan posjet crnogorskih istraživača Hrvatskoj i dva posjeta hrvatskih istraživača Crnoj Gori. U dvogodišnjem razdoblju s djelatnicima na projektu s obje istraživačke strane, obiđena su svi važniji gospodarski subjekti koje se bave maslinarskom i uljarskom proizvodnjom u Istri te su kolege iz Crne Gore upoznati s njihovim tehnologijama i sortimentom na obiđenom području.
„ Recikliranje komunalnog mulja primjenom u poljoprivredi“
Voditelj projekta: dr.sc. Dean Ban
Trajanje projekta: 01.01.2018. – 31.12.2019.
Karakteristika: Bilateralni znanstveno - istraživački projekt Hrvatska – Slovenija
„Ekstrakti invazivnih biljnih vrsta kao prirodna alternativa sintetičkim pesticidima“
Voditeljica projekta: dr.sc. Barbara Sladonja
Trajanje projekta: 01.01.2018. – 31.12.2019.
Karakteristika: Bilateralni znanstveno - istraživački projekt Hrvatska – Slovenija
PROJEKTI ZAKLADE ADRIS
U posljednjih nekoliko godina na maslinama sve je više pojava koje su nepoznate čak i iskusnim maslinarima, a stručnjaci i znanstvenici na njih ne mogu dati odgovore koji bi bili empirijski utemeljeni. Može se pretpostaviti da klimatske promjene i promjene u tehnologiji proizvodnje masline dovode do pojave ili porasta značenja novih, do sada nepoznatih ili relativno slabo poznatih bolesti u proizvodnji. U Hrvatskoj je tijekom posljednjih nekoliko godina zabilježen sve veći broj slučajeva djelomičnog ili potpunog sušenja stabala masline. Oko te pojave vežu se različita objašnjenja i teorije, no pojava nije još sustavno istražena.
Osnovni ciljevi projekta jesu utvrditi uzroke ili uzročnike sušenja masline, utvrđivanje vrsta patogena, praćenje simptomatologije te praćenje geografske raširenosti nađenih uzročnika. Istraživanjem bi se nastojala razjasniti pojava čiji je gospodarski značaj posljednjih godina u porastu i koja sve više izaziva zabrinutost kod maslinara. Utvrđivanje uzročnika stvorilo bi temelje za osmišljavanje mjera zaštite koje bi dugoročno pružile sigurnost u uzgoju, a krajnji će korisnici rezultata istraživanja ponajprije biti maslinari, zatim potrošači, turistički djelatnici i dr. Ukoliko se ciljevi projekta ispune, korist od realizacije ovog projekta moći će se ogledati u povećanju dohotka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Društvena korist od realizacije projekta biti će sagledana kroz širenje znanja o ranom prepoznavanju bolesti i simptoma, ublažavanju i suzbijanju pojave raznim mjerama, ali i edukacije. Realizacija projekta biti će doprinos očuvanju i unapređenju tradicije maslinarstva u Istri, koja na tom poluotoku traje i više od dvije tisuće godina.