Dana 18. i 19. travnja 2018. godine u Rimu (Italija), održana je konferencija pod nazivom „MADE in MED - Crafting the future Mediterranean“ u organizaciji Predsjedništva Vijeća ministara Republike Italije (Presidenza del Consiglio dei Ministri - Dipartimento per le politiche di coesione), regije Provansa-Alpe-Azurna obala (Region Provance - Alpes - Cote d'Azur) i Agencije za teritorijalnu koheziju (Agenzia per la coesione territoriale).Ovaj dvodnevni događaj uporište pronalazi u Interreg MED projektima putem koncepcije FabLab: „Fabrication Laboratory“. Putem konferencije i izložbe, predstavljeni su rezultati 90 MED projekata kojiimaju konkretan utjecaj na klimatske promjene, plavu ekonomiju i uključivi (inkluzivni) rast. Cilj je bio razumjeti ideju i vrijednost suradnje, razmjene znanja i inovacija te svjedočiti različitim ali ujedno i jedinstvenim pogledima na budućnost na Mediteranu. Na tom tragu, raspravljalo se o budućnosti suradnje na Mediteranu nakon 2020. godine s visokim nacionalnim i europskim predstavnicima.
Prvi dan konferencije bio je posvećen zajedničkim izazovima te je započeo tematskim uvodom Georgea Kremlisa (EU Environment) u čijem je središtu bila cirkularna ekonomija i važnost prekograničnih procjena na okoliš. Arnau Queralt (the European Network of Environment & Sustainable Development Advisory Councils) kritički se osvrnuo na izazove klimatskih promjena, a Željka Škaričić (Unep MAP PAP/RAC) govorila je o sve većoj važnosti plave ekonomije u ljudskom djelovanju, odnosno poslovanju. Tuija Hirvikoski (ENoLL - European Network of Living Labs) predstavila je koncepciju uključivog rasta.
Putem panel rasprava u kojima su sudjelovali partneri, predstavnici javnih vlasti i ostali stručnjaci, predstavljeni su rezultati projekata i incijative koncepcije održivosti. Razmatran je njihov utjecaj na cjelokupno društvo, kao i doprinos rješavanju zajedničkih izazova na području Mediterana. Dan je simbolično protekao u znaku projekata i ideja („Production area“).
Diskusije drugog dana konferencije („Thinking area“ od projekata do javnih politika) bile su usmjerene na viziju Interreg MED i perspektivu nakon 2020. godine, putem okruglog stola na temu "Concrete answers the governance approach can provide" (Alessandra Sensi, the Union for the Mediterranean). Naglasak je stavljen i na povećanje strateškog djelovanja s projektom PANORAMED koji strateško djelovanje, odnosno utjecaj na politiku podiže na jednu višu razinu, dajući time novu dimenziju ostalim MED projektima. Razgovaralo se i o trenutnoj viziji budućnosti srednjoročne i dugoročne suradnje i načinu na koji se u navedenu koncepciju uklapaju programi, projekti i dionici.
Na tom tragu, konferencija je kombinirala „integraciju“ projekta PANORAMED i aktivno sudjelovanje donositelja odluka, dok predstavljeni rezultati Interreg MED projekata odgovaraju na izazove klimatskih promjena, plave ekonomije i uključivog rasta. Diskusijom se pokušalo odgovoriti na pitanje „Kako poboljšati sinergije i teritorijalni utjecaj za održivi prosperitetni Mediteran?“, čime je konferencija i zaključena.
Ciljevi konferencije: kroz konkretne rezultate MED projekata predstaviti kako je arhitektura Interreg MED programa postala "živi" integrirani proces s opipljivim doprinosima i rezultatima; predstaviti dodanu vrijednost transnacionalne suradnje (Interreg MED program); poticati integraciju s drugim programima te osnažiti poruku zemalja Mediterana na lokalnoj i europskoj razini.
Na konferenciji su sudjelovali partneri projekta CASTWATER iz Instituta za poljoprivredu i turizam, Ninoslav Luk i Marija Pičuljan.
