Radionice MED zajednice održivog turizma („Towards Policy Recommendations on Sustainable Tourism: Shaping the Results of the MED Community“) održale su se 27.-28. ožujka 2019. godine u Splitu. Događaj je organizirala Jadransko-jonska euroregija u okviru projekta BleuTourMed (Interreg Med Program).Na radionicama se vodila rasprava o strateškim temama turističkog sektora Mediterana i radilo na izradama smjernica politika održivog turizma u sklopu nekoliko radionica. Naglasak je bio na sljedećim temama:
1. Praćenje održivosti turizma: jaz u znanju u procesu kreiranja politika? Kako premostiti jaz u podacima o turizmu?
Jedno od glavnih pitanja održivosti u sektoru turizma je nedostatak pokazatelja i podataka o turističkim aktivnostima. Zaključilo se kako je upravo pronalaženje načina za premošćivanje kritičnog jaza u znanju, ključna komponenta za provedbu održivih turističkih alternativa na Mediteranu. Identificiranje relevantnih pokazatelja, razvoj djelotvornih mehanizama prikupljanja podataka i identificiranje utjecaja turizma, ključno je za provedbu alternativnih, održivih i odgovornih modela turizma.
2. Smanjenje okolišno-kulturno-društvenih utjecaja turizma na Mediteranu
"Sezonski, masovni model turizma" duboko utječe na destinacije diljem Mediterana i njihovih stanovnika. Teritorijalna neravnoteža između obalnih područja i unutrašnjosti može predstavljati priliku za diversifikaciju turističke ponude koja može pridonijeti zaštiti mediteranske kulturne i prirodne baštine. S druge strane, smanjenje društvenog jaza i nejednakosti koju stvara masovni turizam također je prioritet za mediteransku regiju.
Raspravljalo se o načinu na koji trenutni turistički model (3S (sea, sun, sand) - more, sunce, pijesak) postaje prijetnja mediteranskoj prirodnoj i kulturnoj baštini te kako potaknuti dionike na promjenu navika i okretanje ka održivijim turističkim praksama.
3. Turizam kao strateški pokretač održivog i odgovornog gospodarskog rasta i prosperiteta na Mediteranu
Turizam je ključni gospodarski sektor na Mediteranu, međutim, konkurentnost mediteranskih destinacija često je povezana s "masovnim turističkim modelom" i nedostatkom ekološki prihvatljivih praksi. Skepticizam prema masovnom turizmu počeo je rasti, potaknut stagnacijom međunarodnih turističkih dolazaka od 2000. godine. Raspravljalo se o načinu razvoja atraktivnosti turističkih proizvoda i usluga na području Mediterana uz istovremenu zaštitu mediteranskog identiteta.
4. Mehanizmi upravljanja za uključivanje širokog spektra dionika za održiviji i odgovorniji turizam
Razvoj dugoročnih mehanizama upravljanja pridonijet će boljoj koordinaciji i praćenju turističkog sektora i njegovih interakcija i sinergija s drugim sektorima na području Mediterana. Raspravljalo se o tome kako premostiti nedostatak suradnje i razumijevanja među turističkim akterima te kako implementirati partnerstva na lokalnoj i regionalnoj razini (javno-privatna partnerstva i sl.). Također, govorilo se o tome kako podržati implementaciju održivih turističkih politika kroz integrirane mehanizme odlučivanja i procese oblikovanja politike, kao i razvoj i kombinaciju pristupa odozdo prema gore (bottom-up) i odozgo prema dolje (top-down).
Fokus je bio na razumijevanju koncepcije “održivog razvoja” među dionicima u turizmu, uključujući: horizontalne intervencije promicanja i uspostavljanja općeprihvaćenih standarda i pravila te poboljšanje suradnje između javnih tijela i udruženja u turističkom sektoru.
Istra je izabrana kao primjer implementacije nekoliko projekata (CASTWATER, MEDCYCLETOUR, MEDFEST, MITOMED+, ShapeTourism), a radionicama su prisustvovali predstavnici Instituta za poljoprivredu i turizam mr.sc. Ninoslav Luk (INHERIT), dr.sc. Kristina Brščić (MITOMED+) i Marija Pičuljan, mag.oec. (CASTWATER).
Raspravljalo se o ciljevima i izazovima koje navedeni projekti rješavaju na području Istre, potencijalnim problemima s kojima su se projektni partneri susreli tijekom implementacije aktivnosti, uvjetima implementacije aktivnosti projekata na druge destinacije te suodnosu s ostalim projektima.
