Znanstveni razgovori - Berba počela tjedan dana ranije, a grožđe je ostalo zdravo
- Detalji
- Hitova: 22
Dugo, vruće i sušno ljeto ubrzalo je dozrijevanje grožđa, a na pojedinim položajima i smanjilo prinose. Grožđe je uglavnom imalo više šećera i nešto manje kiselina, dok je kod crnih sorti fenolna dozrelost dobra. Takvi uvjeti, objašnjava dr. sc. Marijan Bubola, otvaraju potencijal za punija i snažnija vina, uz dobru boju, strukturu i kvalitetu tanina
Berba grožđa u pokusnim vinogradima Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču ulazi u završnicu. Nakon bijelih sorti, koje su najvećim dijelom već pobrane, ovoga tjedna na red dolaze posljednje crne sorte, čime bi ovogodišnja berba trebala biti zaključena. Grožđe je u podrum stiglo zdravo i dobre kakvoće, a prve procjene pokazuju da bi 2026. mogla donijeti vrlo kvalitetna vina.
Ovogodišnja berba počela je ranije nego što je to uobičajeno. Prve manje berbe obavljene su već 17. i 18. kolovoza, dok je glavni dio berbe započeo 24. kolovoza. U odnosu na prosjek, grožđe je ove godine dozrijevalo tjedan dana ranije, a kod nekih sorti razlika je bila i veća.
„Svaka je godina drukčija i berba se prilagođava sorti, stanju grožđa, potrebama pokusa i kapacitetima prerade. Bijele sorte uglavnom smo završili prošloga tjedna, a ovoga bi tjedna trebalo pobrati sve preostale crne sorte. Ako sve bude išlo prema planu, time ćemo završiti ovogodišnju berbu“, kaže Marica Vukmirović, dipl. ing. agr., voditeljica Pokusnog poljoprivrednog imanja Instituta za poljoprivredu i turizam.
Opširnije: Znanstveni razgovori - Berba počela tjedan dana ranije, a grožđe je ostalo zdravo
Održive turističke prakse iz perspektive lokalnih stanovnika u ruralnim područjima Istarske županije
- Detalji
- Hitova: 38
U časopisu Systems objavljen je znanstveni rad pod nazivom „Framing Sustainable Tourism Practices Through Perceptions, Implementation, and Recommendations: Perspectives of Local Resident Tourism Providers in Rural Areas“, autorica Adriane Glavić (Institut za poljoprivredu i turizam), izv. prof. dr. sc. Jelene Đurkin Badurina (Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu) i dr. sc. Kristine Brščić (Institut za poljoprivredu i turizam), koji istražuje održive turističke prakse iz perspektive lokalnih stanovnika koji su ujedno i pružatelji turističkih usluga u ruralnim područjima Istarske županije.
Cilj istraživanja bio je ispitati kako stanovnici koji pružaju turističke usluge, među kojima su većinom privatni iznajmljivači, razumiju održive turističke prakse, koje od njih primjenjuju te koje promjene i mjere smatraju potrebnima za njihovo unaprjeđenje na lokalnoj razini.
Rezultati istraživanja pokazuju da lokalni stanovnici prepoznaju i primjenjuju različite održive prakse u svojim turističkim aktivnostima, osobito one povezane s okolišem. Veliku važnost pridaju i kvaliteti turističkih usluga, odnosu s gostima te predstavljanju lokalnog identiteta i baštine. Također, nalazi upućuju na to da za širu i učinkovitiju primjenu održivih praksi nisu dovoljne samo aktivnosti pojedinačnih pružatelja turističkih usluga, već su potrebni i odgovarajući uvjeti na lokalnoj i destinacijskoj razini, uključujući podršku, infrastrukturu i suradnju različitih dionika. Takvi nalazi ukazuju na potrebu za promatranjem destinacije kao složenog i međusobno povezanog sustava u kojem različiti dionici, aktivnosti i uvjeti međusobno djeluju.
Rad je dostupan na poveznici.
Znanstveni razgovori - Kako biljke reagiraju na klimatske promjene
- Detalji
- Hitova: 134
Kako biljka reagira kada je izložena suši, visokim temperaturama ili drugim nepovoljnim uvjetima? Zašto će jedna sorta u takvim okolnostima preživjeti i nastaviti davati urod, dok će druga reagirati potpuno drukčije? Odgovori se često ne mogu vidjeti golim okom, no mogu se potražiti duboko u kemijskom sastavu biljke. Upravo se time bave znanstvenici Laboratorija za fenotipizaciju Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču, gdje je posljednjih godina uspostavljena sofisticirana analitička infrastruktura koja omogućuje da se prati što se u biljci događa na razini njezinih metabolita. Jedan od ključnih sustava kojim laboratorij raspolaže namijenjen je metabolomičkim analizama visoke rezolucije. Iza kompliciranog naziva krije se tehnologija koja znanstvenicima omogućuje vrlo detaljan uvid u kemijski sastav uzorka. Umjesto da unaprijed traže samo jednu poznatu tvar, analizom se dobiva mnogo šira slika velikog broja molekula koje se u određenom trenutku nalaze u biljnom materijalu.
Opširnije: Znanstveni razgovori - Kako biljke reagiraju na klimatske promjene
Erik Matić dobitnik II. nagrade za najbolji znanstveni rad doktoranda u akademskoj godini 2025./2026.
- Detalji
- Hitova: 63
Na temelju odluke Vijeća doktorskog studija Poljoprivrednih znanosti Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dodijeljene su nagrade za najbolje znanstvene radove doktoranada u akademskoj godini 2025./2026.
Među nagrađenim doktorandima je i Erik Matić, mag. ing. agr., asistent na projektu HRZZ VinNutriVit (HRZZ-IP-2022-10-9128), doktorand doktorskog studija Poljoprivredne znanosti i zaposlenik Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču, kojemu je dodijeljena II. nagrada za najbolji znanstveni rad:
Matić, Erik; Orbanić, Fumica; Horvat, Ivana; Rossi, Sara; Banović, Laura; Plavša, Tomislav; Bubola, Marijan; Radeka, Sanja. „Exploring Ultrasound Treatments as a Prefermentative Technique to Enhance the Phenolic Composition and the Taste Sensory Attributes of Malvazija Istarska Wines“, objavljen u međunarodnom znanstvenom časopisu Foods (A1, Q1, IF: 5,1).
Nagrađeni rad rezultat je istraživanja provedenih u području vinogradarstva i vinarstva, a istražuje primjenu ultrazvučnih tretmana kao pretfermentacijske tehnike u proizvodnji vina sorte Malvazija istarska. U radu je ispitan njihov utjecaj na fenolni sastav i senzorska svojstva vina, s ciljem razvoja inovativnih vinifikacijskih pristupa usmjerenih na intenzifikaciju i optimizaciju vinifikacijskih procesa.
Dodijeljena nagrada predstavlja značajno priznanje znanstveno-istraživačkom radu Erika Matića te ujedno potvrđuje vrijednost i značaj inovativnih istraživanja u području vinarstva, koja se provode u okviru projekta VinNutriVit na Institutu za poljoprivredu i turizam, matičnoj organizaciji projekta.
Najava - Održiva uporaba pesticida - Modul za savjetnike
- Detalji
- Hitova: 40
Institut za poljoprivredu i turizam najavljuje Osnovnu izobrazbu - Modul za savjetnike. Sve prijave rade se preko sustava eGrađani na linku IZOBRAZBA PRIJAVA - FITOSANITARNI INFORMACIJSKI SUSTAV, a izobrazbu možete pronaći po šifrom 2026-009-BUXTCEU6 (21.09.2026.)
Za sve dodatne informacije možete se obratiti na e-mail: ninoslav.iptpo.hr / mvukmirovic@iptpo.hr / zivka@iptpo.hr
Na Cipru održan prvi sastanak partnera u nastavku projekta REVIVE
- Detalji
- Hitova: 171
Nastavak projekta Interreg Euro-MED REVIVE, na kojem je Institut za poljoprivredu i turizam jedan od partnera, započeo je u srpnju 2026. godine, a 1. i 2. rujna 2026. održan je prvi sastanak partnera u Larnaki na Cipru. Na sastanku su sudjelovali partneri iz Portugala, Španjolske, Italije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Grčke i Cipra.
Opširnije: Na Cipru održan prvi sastanak partnera u nastavku projekta REVIVE
Obavijest o tretiranju poljoprivrednih površina instituta u rujnu
- Detalji
- Hitova: 84
U svrhu i cilju zaštite naših usjeva od štetočinja (bolesti, insekti, korovi i slično) kao i folijarne prihrane, provoditi će se redovita prskanja sredstvima za zaštitu bilja i folijarnim gnojivima u sljedećih 30 dana. Prskanja će se uglavnom provoditi u ranojutarnjim/prijepodnevnim satima zbog povoljnijih temperatura (da se izbjegnu opasnosti od ožegotina). Prvo prskanje je u planu 03. 09. 2026. za zaštitu povrćarskih kulutra (kupusa), zatim u narednim danima u maslinicima te trajnim nasadima lješnjaka. Ovisno o vremenskih neprilikama ili drugim hitnim potrebama, prskanje će se odgoditi pa provesti kada isto bude moguće. Postupci tretiranja će ovisiti o vremenskim prilikama i raspoloživom vremenu.
Prskanje će se obavljati registriranim sredstvima za zaštitu bilja u Republici Hrvatskoj - Popis registriranih sredstava za zaštitu bilja - FIS
Znanstveni razgovori - Od otpadne vune do gnojiva: Hrvatska je ima 900 tona godišnje, a većina još nema kamo
- Detalji
- Hitova: 206
Ovčja vuna u Hrvatskoj već je godinama mnogo više problem nego sirovina. Nakon šišanja ovaca velik dio vune nema kamo jer organiziran sustav otkupa i zbrinjavanja praktički ne postoji, pa ono što bi moglo biti vrijedan prirodni materijal poljoprivrednicima često predstavlja teret. Upravo iz tog problema krenuli su znanstvenici Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču, koji u sklopu projekta „Peleti ovčje vune – budući izbor u održivoj proizvodnji povrća – InoBioPov“ istražuju može li se ovčja vuna, prerađena u pelete, koristiti kao organsko gnojivo u proizvodnji povrća. Jedan od suradnika na projektu je dr. sc. Dominik Anđelini, znanstveni suradnik Instituta za poljoprivredu i turizam.
Institut je nositelj projekta, a istraživanja se provode na njegovim površinama i kod proizvođača uključenih u projekt. Pokusi su raspoređeni na različitim područjima Hrvatske, na različitim tipovima tala i u različitim klimatskim uvjetima. Na Institutu se, među ostalim, ispituju na kupusu, krumpiru i endiviji dok se kod partnera istraživanja provode i na salati i grahu.
„Krenuli smo od problema koji u Hrvatskoj zaista postoji. Imamo oko 430 tisuća ovaca koje se šišaju, a one godišnje generiraju približno 900 tona vune, dok organizirani sustav njezina otkupa i zbrinjavanja ne postoji. Zbog toga poljoprivrednici često imaju problem što s tom vunom napraviti. S druge strane, pokazalo se da je riječ o vrlo korisnom materijalu koji se može ponovno vratiti u poljoprivrednu proizvodnju“, rekao je Anđelini.
Znanstveni razgovori - Kako sačuvati masline u godinama suše i ekstremnih vrućina
- Detalji
- Hitova: 283
Ovogodišnje ljeto ponovno je pokazalo koliko klimatski ekstremi mogu zakomplicirati poljoprivrednu proizvodnju. Dugotrajna sušna razdoblja, visoke temperature i nedostatak oborina posebno pogađaju nasade bez sustava navodnjavanja, a s tim se problemom ove godine bore i brojni maslinari. Iako je maslina kultura koja stoljećima uspijeva na siromašnim tlima i strmim terenima, sve izraženije klimatske promjene stavljaju pred proizvođače nove izazove i otvaraju pitanje kako sačuvati vlagu u tlu, zaštititi plod i zadržati kvalitetu maslinova ulja.
Upravo odgovore na ta pitanja, kroz operativnu skupinu InOli („Istraživanjem do inovativnosti u maslinarstvu“), traže znanstvenici Instituta za poljoprivredu i turizam zajedno s istarskim maslinarima. Projekt punog naziva „Klimatski održive prakse u maslinicima – dobrobit za maslinare i potrošače maslinova ulja” usmjeren je na ispitivanje metoda koje bi maslinicima mogle pomoći da se bolje nose sa sušom, toplinskim valovima, obilnim oborinama i drugim klimatskim ekstremima.
Korisnik projekta je Institut za poljoprivredu i turizam, a partneri su OPG Alfredo Cossetto, OPG Đanino Oklen, OPG San Rocco, OPG Vilma Brčić, Udruga Istramet i Studio Sonda d.o.o. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. kroz intervenciju 77.03. Potpora za EIP operativne skupine.
– Glavni cilj projekta je istražiti učinke odabranih klimatski održivih praksi u stvarnim proizvodnim uvjetima. U nasadima članova operativne skupine provodimo poljske pokuse u kojima istražujemo učinak zatravljivanja, navodnjavanja i primjene biostimulatora na povećanje otpornosti maslina na klimatske ekstreme. Dok maslinari provode odabrane agrotehničke mjere, znanstvenici prate niz pokazatelja kako bismo mogli što preciznije utvrditi njihove učinke. Pokusi će se provoditi tijekom dviju uzastopnih vegetacijskih sezona – rekla je dr. sc. Ana Čehić Marić, znanstvena suradnica Instituta za poljoprivredu i turizam i voditeljica operativne skupine InOli.
Opširnije: Znanstveni razgovori - Kako sačuvati masline u godinama suše i ekstremnih vrućina
Znanstveni razgovori - Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču istražio prirodne alternative sintetičkim pesticidima
- Detalji
- Hitova: 260
Eterična ulja origana, timijana i cimetovca i njihove glavne komponente pokazala snažan antibakterijski i antifungalni učinak u laboratorijskim ispitivanjima
Može li se maslina zaštititi od bolesti prirodnim spojevima, uz manju upotrebu klasičnih sredstava za zaštitu bilja? Odgovor na to pitanje tijekom proteklih pet godina tražili su znanstvenici Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču, u sklopu uspostavnog istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost punog naziva „Prirodni bioaktivni spojevi kao izvor potencijalnih antimikrobnih tvari u suzbijanju bakterijskih i drugih gljivičnih patogena masline“, akronima Anti-Mikrobi-OL. Projekt je bio usmjeren na razvoj alternativnih načina suzbijanja uzročnika različitih bolesti masline, jedne od najvažnijih poljoprivrednih kultura u Istri i širem mediteranskom području. Istraživači Instituta proučavali su djelovanje različitih prirodnih bioaktivnih spojeva na fitopatogene bakterije i gljive koje nepovoljno utječu na rast i razvoj stabala masline, a uzrokuju djelomično ili potpuno sušenje stabala masline uz moguće smanjenje rodnosti.
Ukupno je u projektnom timu bilo uključeno više znanstvenika iz više europskih država, tako da su osim Hrvatske u provedbi projekta formalno sudjelovale i druge države poput Slovenije (odnosno suradnička ustanova Kmetijski inštitut Slovenije), Portugala (Centre for the Research and Technology of Agro-Environmental & Biological Sciences), Italije (Marche Polytechnic University) i Bosne i Hercegovine (Sveučilište u Mostaru Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet). Međunarodna istraživačka grupa na projektu brojila je devet članova iz različitih zemalja, a od ostvarenih rezultata na projektu tijekom proteklih pet godina valja spomenuti 12 usavršavanja i 14 sudjelovanja na konferencijama u Hrvatskoj i u inozemstvu, 13 objavljenih znanstvenih radova u znanstvenim časopisima zastupljenim u bazi WoSCC, te dvije obranjene doktorske disertacije na Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu u Osijeku.
Prodaja grožđa
- Detalji
- Hitova: 177
Institut za poljoprivredu i turizam prodaje grožđe različitih bijelih i crnih sorata. Cijena po kilogramu je 2,00 € s uključenim PDV-om. Svi zainteresirani kupci mogu se javiti voditeljici našeg imanja Marici Vukmirović dipl.ing.agr. na telefon 0989985837
Znanstveni razgovori - Gotovo nestale istarske sorte ponovno su u vinogradima, bocama i u ponudi vinarija
- Detalji
- Hitova: 373
Višegodišnji napori znanstvenika Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču da gotovo nestale istarske sorte vinove loze ne ostanu samo sačuvane u kolekcijskom nasadu počeli su davati konkretne rezultate. Stare sorte ponovno su posađene na većim površinama, od njih su proizvedena prva vina, a dio tih etiketa već je pronašao put do kupaca. Duraniju je na preporuku Instituta posadio vinar Ivan Damjanić, koji danas od nje proizvodi lagano bijelo vino. Vinarija Pervino iz Novigrada podigla je nasad hrvatice i proizvela ružičasti pjenušac, dok su braća Sinčić iz Kaštelira, odnosno tvrtka Sin Agro, zasadila hrvaticu na području na kojem je ona nekada bila vrlo raširena. Pojedine vinarije zasad koriste surinu i garganju u kupažama s drugim sortama, a u budućnosti planiraju proširiti površine pod tim sortama. Od prvotnih nekoliko stotina cijepova postupno su nastali nasadi s više tisuća trsova, što omogućuje daljnje razmnožavanje sadnog materijala i ozbiljniji povratak ovih sorata u proizvodnju.
– Institut kroz istraživanja, pokusne vinifikacije i predstavljanje potencijala pojedinih sorata postavlja znanstvene i stručne temelje za njihovu revitalizaciju. Ključan sljedeći korak nastupa kada proizvođači ta saznanja primijene u praksi, vino proizvedu u komercijalnim količinama, predstave ga vlastitom etiketom i približe tržištu. Upravo je ta povezanost istraživačkog rada Instituta i angažmana vinara presudna za stvarni povratak ovih sorata u istarske vinograde i na tržište – kaže dr. sc. Marijan Bubola s Instituta za poljoprivredu i turizam.
