Pokusno poljoprivredno imanje

iptpo-panorama

 

Pokusno poljoprivredno imanje Instituta za poljoprivredu i turizam je vrijedan resurs koji služi kao pokusni poligon znanstvenicima Instituta i predstavlja infrastrukturnu podršku na kojoj se zasniva znanstveno-istraživački rad na području vinogradarstva, vinarstva, maslinarstva i povrćarstva. Pored toga ono je mjesto za susrete i razmjene ideja između stručnjaka i znanstvenika te kao takvo predstavlja veliku vrijednost koja oplemenjuje radne uvjete Instituta za poljoprivredu i turizam. Služi i za savladavanje praktičnih vještina učenika i studenata poljoprivrednih usmjerenja. Pokusno poljoprivredno imanje Instituta za poljoprivredu i turizam Poreč danas čine nasadi vinove loze, maslina i smokava, ratarske površine te slobodne zelene površine.

 

Pokusni vinogradi

Institut posjeduje više pokusnih vinograda u kojima se provode znanstvena i stručna istraživanja aktualne problematike iz područja vinogradarstva, a grožđe iz tih nasada služi i za vinarska istraživanja koja se provode na Institutu. U nasadima su kolekcionirane istarske autohtone sorte vinove loze. Pokusni vinogradi su podijeljeni u različite tematske cjeline, čiji opis slijedi u nastavku.

Kolekcija autohtonih sorata vinove loze podignuta je postupno, u razdoblju od 2005. do 2012. godine. U kolekciji se nalaze sljedeće istarske autohtone sorte vinove loze: Malvazija istarska, Teran, Muškat ruža, Muškat momjanski, Borgonja, Hrvatica, Plavina (Surina), Vela pergola i ostale. Sadni materijal za ovaj nasad dobiven je razmnožavanjem starih trsova istarskih autohtonih sorata. Pupovi s tih trsova su diljem Istre prikupljeni iz vinograda starijih od 40 godina, najčešće održavanih od strane poljoprivrednika starije životne dobi, za koje je bilo potvrđeno da su podignuti cijepljenjem podloga s plemkama iz susjednih vinograda. Time je osigurano da sadni materijal ne potječe iz rasadnika iz inozemstva te takav način razmnožavanja jamči izvornost sadnog materijala. Upravo stoga ovaj nasad služi kao vrijedna kolekcija istarskih autohtonih sorata vinove loze te predstavlja banku gena, što je posebice vrijedno po pitanju nekih gotovo izumrlih istarskih autohtonih sorti koje se u njemu nalaze. Grožđe s trsova Malvazije istarske, Terana, Muškata ruže, Borgonje i nekih drugih sorata se posljednjih godina u velikoj mjeri koristi i u svrhu provedbe tehnologijskih istraživanja iz vinogradarstva i vinarstva. Površina ovog nasada iznosi 0,79 ha.

Kolekcija introduciranih sorata vinove loze podignuta je 2006. godine. U kolekciji su zastupljene sljedeće sorte vinove loze: Chardonnay, Sauvignon bijeli, Muškat bijeli, Muškat žuti, Manzoni bijeli, Grenache bijeli, Pinot bijeli, Pinot sivi, Pinot crni, Cabernet Sauvignon, Merlot, Syrah, Cabernet franc, Refosco dal pedunculo rosso, Grenache crni, Gamay i Barbera. Svrha podizanja ove kolekcije je istraživanje gospodarskih karakteristika introduciranih sorata u uvjetima Vinogorja Zapadna Istra, ali i postavljanje različitih tehnologijskih pokusa iz vinogradarstva i vinarstva na introduciranim sortama koje su značajne u vinogradarstvu Istre. Površina ovog nasada iznosi 0,60 ha.

Kolekcijski nasad klonova i podloga Malvazije istarske podignut je 2012. godine. Nasad je tematski podijeljen u dva dijela. Jedan dio nasada čini Malvazija istarska (klon VCR4) koja je cijepljena na četiri različite podloge (SO4, K5BB, 110R i 420A). Drugi dio nasada čini kolekcija sedam različitih klonova Malvazije istarske (VCR4, VCR113, VCR114, VCR115, VCR22, VCR393 i FVG121) posađenih na istoj podlozi (SO4). Podloge Malvazije istarske posađene su u pet prostorno odvojenih repeticija, dok su klonovi posađeni u tri prostorno odvojene repeticije. Svrha podizanja ovog nasada je istražiti kako različite podloge utječu na proizvodne karakteristike Malvazije istarske te usporediti gospodarske karakteristike različitih klonova Malvazije istarske. Pored toga nasad služi i za postavljanje tehnologijskih pokusa na Malvaziji istarskoj, najznačajnijoj istarskoj sorti, koja je zastupljena na gotovo 60% površina pod vinogradima u Istri. Površina ovog nasada iznosi 0,46 ha.

Nasad uzgojnih oblika podignut je 1990. godine. Podignut je s ciljem provedbe pokusa na sedam različitih uzgojnih oblika na tri sorte i u tri ponavljanja. Uzgojni oblici su dvokraki Guyot, kordonac kratkog reza, kordonac visoki, uski redovi, GDC, dvostruki redovi (tal. filari binati) i lyra. Sorte u nasadu su Malvazija istarska, Chardonnay i Cabernet Sauvignon. Površina nasada uzgojnih oblika iznosi 0,48 ha.

Selekcijski nasad Muškata ruže podignut je 1990. godine s ciljem istraživanja te poznate autohtone sorte. U nasadu se posađene još i sorte Cabernet Sauvignon i Hrvatica kao oprašivači. Površina ovog nasada iznosi 0,36 ha.

 

60

Nasadi maslina

Stari nasada maslina podignut je 1992 / 94. godine. Razmak sadnje je 6 x 6 metara. U nasadu ima 13 sorata maslina iz područja Hrvatske, Italije, Francuske sorata, a od domaćih što stranih što domaćih autohtonih sorata. Nasad služi za znanstvena istraživanja koja provode znanstvenici Instituta. Nasad ovih 13 sorata nalazi se na površini na 0,40 hektara i ima 110 stabala.

Novi nasad maslina podignut je 2008. godine. Novi nasad – kolekcijski nasad autohtonih sorata ima razmak sadnje 6 x 6 metara. Nasad služi za najnovija i aktualna znanstvena istraživanja autohtonih sorata maslina znanstvenika u Institutu. Nasad je podignut an površini od 0,50 hektara sa 127 stabala.

U sklopu VIP (Vijeće za Istraživanja u Poljoprivredi) projekta „Agronomsko i ekonomsko vrednovanje konsocijacije maslina – dalmatinski buhač“  2013. godine podignut je nasad konsocijacije masline i dalmatinskog buhača. Agrotehnički zahvati u nasadu će se provoditi sukladno načelima ekološke proizvodnje, a u sortimentu su zastupljene autohtone sorte. Osim što služi za znanstveno-istraživački rad ovaj nasad je pokazni nasad u kojem će proizvođači i naši posjetitelji dobiti informacije o učinkovitosti ove konsocijacije i mogućnostima ekonomske valorizacije ovakvog načina proizvodnje.

 

Nasadi smokava

Podignut je 1988 / 92. godine. Površina nasada je 0,30 hektara. Nasad je podignut kao prvi plantažni nasad na području Istre. U nasadu postoji 10 do 15 raznoraznih sorata i tipova smokava i nasad je podignut sa željom da sa načine pomaci u razvoju te kulture u Istri.

 

Ratarske površine

Na ratarskim površinama Instituta zadnjih 8 godina sijala se durum pšenica. Ukupne površine sadnje bile su 10 – 12 hektara. Institut je u suradnji sa Poljoprivrednim institutom Osijek provodio veliki projekt ispitivanja pogodnosti uzgoja durum pšenica u Hrvatskoj.

Na ratarskim površinama imanja Instituta rađeni su pokusi na sortama krumpira koje su bile kandidati za ulaz na sortnu listu Republike Hrvatske.

Institut uz istraživanja na prethodne dvije kulture na svojim ratarskim površinama provodio je istraživanja na dalmatinskom buhaču. Dalmatinski buhač je svjetski poznata aromatična biljka koja se koristi u biološkoj zaštiti bilja.

Danas se na većem dijelu ratarskih površina uzgaja lucerna.

 

Park šuma

Unutar zelenih površina Instituta nalazi se i stoljetna park šuma borova. Ova park šuma ima velik pejzažni značaj vezano uz lokaciju Instituta koja je u neposrednoj blizini užeg sjedišta grada Poreča. Iznimno je bogata autohtonom mediteranskom vegetacijom te je u tijeku postavljanje poučne staze koja će biti otvorena za sve zainteresirane građane i turiste, no prvenstveno je namijenjena djeci iz obrazovnih institucija Poreča i šire. Staza će biti označena, opremljena klupama, edukativnim pločama i ostalim prigodnim sadržajima.

 

Kontakt
Elvino Šetić dipl. ing. agronomije
Voditelj pokusnog poljoprivrednog imanja
Telefon: 00385 52 408 335
Fax: 00385 52 431 659
e-mail: elvino@iptpo.hr